1985. godine nekoliko evropskih država potpisalo je sporazum u Luksemburgu, zahvaljujući kojem se naknadno pojavilo takozvano šengensko područje. Posebnost zone je u tome što sa stanovišta međunarodnih putovanja djeluje kao jedinstvena država u kojoj se granična kontrola provodi samo prilikom ulaska i izlaska iz šengenskog područja, ali je odsutna na unutrašnjim granicama država koje su potpisali sporazum. Ovih dana čini se da status šengenskog područja prolazi kroz neke promjene.
Danas šengensko područje uključuje dvadeset i šest država ukupne površine veće od 4 miliona kvadratnih metara. km i sa populacijom većom od 400 miliona ljudi. Po prvi put u dugim godinama sporazuma, kretanje unutar Evrope moglo bi biti teško. Razlog za promjene koje se planiraju uvesti u Šengenski sporazum, prije svega, je povećanje broja migranata iz drugih regija. Međutim, neki analitičari vjeruju da će promjene režima prelaska granice otežati putovanje i trajati dugo, ali neće utjecati na stope migracije.
U proljeće 2012. Francuska i Njemačka uputile su zahtjev Danskoj, predsjednici Europske unije, tražeći pravo donošenja odluke o privremenom ograničenju slobode kretanja u slučaju da u određenim situacijama postoji prijetnja sigurnosti ili javnom redu. zemljama.
Početkom juna 2012. godine, Vijeće ministara EU usvojilo je ove izmjene i dopune Šengenskog sporazuma. Prema amandmanima, vlade zemalja zone mogu, ako je potrebno, uvesti kontrolu na svojim unutrašnjim granicama, sve do privremenog zatvaranja, prenosi RIA Novosti. Ova mjera se može uvesti, na primjer, ako se u jednoj od zemalja problem izbjeglica pogorša.
Šefovi unutrašnjih političkih odjela zemalja EU na sastanku u Luksemburgu jednoglasno su podržali inicijativu. Šefovi Ministarstva unutrašnjih poslova dotičnih država takođe su se složili oko mehanizma za zajedničko delovanje u hitnim slučajevima. Istovremeno, maksimalni period zatvaranja granice ne može biti duži od dvije godine. Da bi sve promjene stupile na snagu, moraju ih odobriti Europski parlament i Europska komisija.
Komentarišući amandmane na sporazum, ministar pravde Danske M. Bedskow izrazio je zabrinutost zbog problema migranata i izrazio mišljenje da u tim slučajevima ne bi trebalo biti slabih karika u lancu mjera za osiguranje sigurnosti. Moguće je da će uskoro Evropljani, nenaviknuti na granice, morati ponovo da se prilagode redovima na graničnim prelazima.
