Procenat sletanja aviona u neobičnim uslovima je vrlo mali. Ipak, ako se pojavi takva potreba, tada iskusna posada, čineći sve što je moguće i nemoguće, pokušava spustiti avion bez žrtava.
Vazduhoplov može biti lagan ili težak, može se razlikovati u upravljivosti i repu, podizanju nosa. Vrlo je važno imati to na umu prilikom slijetanja sudara. Na primjer, laganom zrakoplovu će biti lakše sletjeti na stazu nego teškom. Teška letjelica tada će naići na veliki otpor i piloti mogu izgubiti kontrolu. Prilikom slijetanja na vodu uzimaju se u obzir oblik luka, oblik krila, oblik svega. Na najmanji pogrešan pokret avion se može prevrnuti i eksplodirati.
Slijetanje na stazu
Da bi avion sletio na autoput, pilot to mora uskladiti s dispečerom. Dispečer kontaktira lokalnu policiju, a policija zauzvrat mora osigurati da autoput postane prazan. Sve bi se to trebalo dogoditi vrlo brzo i efikasno. Ako avion ima ozbiljnih problema, poput kvara motora ili nedostatka goriva do najbližeg aerodroma, posada jednostavno nema vremena čekati dok se ruta ne očisti. Iako je bilo slučajeva da je avion sletio na stazu s automobilima i na zamjensku stazu.
- 4. oktobra 2013. godine u San Joseu uspjeli su spustiti avion na dio rute, koji je hitno pušten. Potreba za slijetanjem nastala je zbog kvara motora.
- 20. avgusta 2012. godine laki avion sletio je na autoput u Letoniji, uzrokujući gužvu u saobraćaju dugu nekoliko kilometara.
- Petog aprila 2010. u Australiji avion je sletio na alternativnu istovarenu pistu. Svi su preživjeli, ali avion je postao ozbiljan.
- 25. avgusta 2009. avion Cessna u Kaliforniji, zbog nedostatka goriva, jednostavno je zaustavio motor. Avion je hitno sletio na autoput, jedan automobil je povrijeđen.
Slijetanje na vodu
Pri slijetanju na vodu uspjeh ovisi o vještini posade, posebno kapetana broda. Kapetan mora uzeti u obzir ne samo vrstu rezervoara na koji spušta avion, već i stanje vode u ovom trenutku. Pored toga, pilot mora znati karakteristike svog aviona, jer to može u velikoj mjeri utjecati na slijetanje zrakoplova na vodu. Ako se stajni trap ne ukloni, avion će se suočiti s velikim preopterećenjem i može se prevrnuti. Dijelovi zrakoplova, poput krila, repa i nosa, također svojim oblikom utječu na slijetanje zrakoplova na vodu.
Lakše je spustiti teški avion na vodu nego laki. Bit će bolje ako je površina vode mirna. Slijetanje se može izvršiti okomito ili paralelno s linijom nabreklog grebena. Međutim, u mirnoj vodi pilotu će biti teže odrediti udaljenost do vode.
Slijetanje u tajgu
Jedini avion koji je sletio u tajgu sletio je u Republiku Komi 7. septembra 2010. Tada je potpuno isključeno napajanje aviona, svi brodski računari i sva oprema su bili u kvaru. Kapetan broda Evgeny Gennadievich Novoselov bio je prisiljen spustiti avion na napušteni aerodrom Izhma. Potrebne opreme nije bilo. Iznenađujuće je da je pista, uprkos činjenici da aerodrom više nije u funkciji, bila pogodna za slijetanje. Samoinicijativno, dvanaest godina podržavao ju je šef divizije "Heliport Izhma" Sergej Mihajlovič Sotnikov. Kapetan je sletio s broda, orijentirajući se u svemir bez instrumenata.
U oktobru 2010. godine kapetan i kopilot dobili su titulu „heroj Rusije“, a stjuardese su odlikovane Ordenom za hrabrost za postignuti podvig. Dve godine kasnije, zaposlenik aerodroma takođe je dobio medalju Ordena za zasluge za domovinu, II stepen.
