Marijanski rov je najdublje mjesto ne samo svjetskog okeana, već cijele zemaljske kugle. Radi jasnoće možete uporediti Marijanski rov s Mount Everestom. Ako zamislimo da je planina odsječena i smještena u oluk, tada će iznad vrha biti još 2.183 metra vode.
Maksimalna dubina Marijanskog rova (kvar Challenger-a) doseže 11.035 metara. Pukotina je dobila ime po brodu preuređenom iz ribarske koće. Njegov razvoj odvijao se pod vodstvom Jacquesa Picarda. Rov su otvorili i mapirali 1951. godine Jacques Picard i Donald Walsh koristeći podmornicu iz Trsta, koja je dosegla dubinu od 10.900 metara. I 1960. godine izašao je Challenger II.
Na području Marijanskog jarka postoji mnogo živih organizama koji nauci ranije nisu bili poznati. Ni danas naučnici ne mogu sa sigurnošću reći da su u potpunosti istražili dubine. Niko ne zna šta je još moguće pronaći na tako spužvastom mestu okeana.
Na takvoj dubini ne žive samo jednostavne bakterije, ribe i druga čudna bića, što je čak teško dati klasifikaciju. Na primjer, ribarska riba. Nazvan je tako zbog male svijetleće "kuglice" iznad usta koja služi kao mamac za ribu. Ogromni 1,5-metarski crvi, čudna bića slična želeu s nekoliko parova očiju i to nisu sve vrste. Mala količina mulja uzetog za istraživanje iz ponornice Challenger sadržala je više od 250 vrsta živih organizama.
Ne zaboravite na činjenicu da sunčeva svjetlost ne prodire do dubine veće od 150 metara, stoga svi živi organizmi žive u mrklom mraku na niskim temperaturama i u vodi s povećanom salinitetom i ravnotežom kiselina.
Istraživanja se nastavljaju i neće uskoro završiti, a ljudi općenito znaju o dubinama mora mnogo puta manje nego o udaljenim točkama svemira.
